Zašto građani Republike Hrvatske ( potrošači električne energije ) ne znaju što nudi Energetska zajednica zemalja jugoistočne Europe ?
- Jeftiniju električnu energiju
- Pouzdaniju opskrbu
Zašto radnici HEP-a i Sindikati ne znaju što donosi Sporazum ? U Europi se provodi socijalni dijalog , a u Hrvatskoj ?
Tko su pregovarači u ime Republike Hrvatske u izradi Sporazuma koji će za potpisnice imati obvezu sve do ulaska u Europsku uniju ?
Koja je uloga World Bank u cijelom projektu ?
SUKLADNO ZAJEDNIČKOM MEMORANDUMU SINDIKATA ENERGETIKE ZEMALJA JUGOISTOČNE EUROPE, OD PREGOVARAČA U IME RH ZAHTJEVAMO:
Transparentnost i demokracija
Zahtijevamo da proces osnivanja Energetske zajednice zemalja Jugoistočne Europe bude transparentan, demokratski i participativan ( što do sada nije bio ).
Posebno:
Svi dokumenti koji uključuju nacrte Sporazuma koji se tiču stvaranja Energetske zajednice zemalja Jugoistočne Europe moraju biti dostupni javnosti. Također trebaju biti dostupni na jezicima svih zemalja učesnica, tako da svi mogu biti upoznati sa njihovim sadržajem.
Vlada RH bi trebala detaljno obavijestiti Hrvatski Sabor, raspravljati o tekstu i zatražiti podršku Sabora. Isto važi i za Europsku komisiju u odnosu na Europski parlament koji će morati podržati Sporazum u koji EU ulazi. Mi zahtijevamo da proces bude participativan. Vlade zemalja Jugoistočne Europe , pa tako i Vlada RH i Europska komisija bi trebale da obavijeste sindikate i širu građansku javnost.
Transparentnost tijekom pregovora. Delegacija Ministarstva gospodarstva koja pregovara oko Sporazuma mora u svojim delegacijama imati delegate, predstavnike sindikata i ostale predstavnike građanskog društva.
II. Socijalna Europa
Zahtijevamo da razvoj Energetske zajednice država Jugoistočne Europe prati i socijalna dimenzija. Treba poduzeti slijedeće mjere da bi se socijalna dimenzija integrirala u Energetsku zajednicu zemalja Jugoistočne Europe.
Potrebno je da osnovna prava radnika budu dio Sporazuma o energiji zemalja Jugoistočne Europe.
Da stečena socijalna prava EU budu usvojena kroz Sporazum. Ovo se posebno odnosi na: Direktive EU koje reguliraju informacije i konzultacije za radnike (poput informacija i konzultacija na državnom nivou; u Europskom radničkom savjetu (EWC); u vezi kolektivnih tehničkih viškova), jednakost, zdravlje i sigurnost, uključujući radno vrijeme.
Socijalni partneri moraju surađivati u europskom Komitetu za socijalni dijalog u energetskom sektoru. Vlade i Europska komisija (kroz program CARDS ?) bi trebale osigurati financiranje kako bi predstavnici mogli prisustvovati makar plenarnim sjednicama Komiteta za socijalni dijalog (2 puta godišnje).
Potrebno je obaviti istraživanje o socijalnim posljedicama po unutrašnje tržište zemalja Jugoistočne Europe.
Te posljedice se odnose na direktno i indirektno zapošljavanje, utjecaj na vještine i kvalifikacije, cijene za domaće korisnike (a posebno ugrožene kategorije kao što su siromašni), i demokratsku kontrolu budućeg smjera kretanja energetskog sustava. Zahtijevamo da ove posljedice budu proučene. Europska komisija i Vlade zemalja Jugoistočne Europe, zajedno sa relevantnim socijalnim partnerima, trebaju uspostaviti Upravljačku grupu za ovo istraživanje. Europski socijalni partneri i Europska komisija već imaju iskustva s ovim načinom rada.
Ustanoviti socijalne mjere za suočavanje sa negativnim posljedicama restrukturiranja.
Mudro je ustanoviti mjere za suočavanje sa ovim posljedicama, poput programa za prekvalifikaciju i fondova za zapošljavanje. Zahtijevamo da Vlada Republike Hrvatske predstavi prateće i olakšavajuće mjere za socijalne posljedice restrukturiranja.
Ova socijalna obaveza treba biti dio Sporazuma.
Nama je također potrebna socijalna zajednica.
Javne službe i propisi
Hrvatski elektrogospodarski sindikat – HES se zalaže za razvoj energetskog sektora koji je zasnovan na visoko kvalitetnim javnim službama za hrvatske građane. Unutrašnje tržište električne energije i plina EU ima sumnjiv utjecaj koji dovodi do nestalnosti cijena, eksploatiranja građana jer je mala vjerojatnost da će promijeniti distributera, podrivanja investicija u mreže i kapaciteta proizvodnje, ušteda u održavanju i posljedica po sigurnost isporuke. Propisi su potrebni za sve ove aspekte. Stoga zahtijevamo:
Da nova Europska komisija iziđe sa prijedlozima za pravni okvir o javnim službama kao što zahtijeva Europski parlament
Da obaveze javnih službi i javne usluge budu jasno definirane u Sporazumu i nacionalnim zakonima
Da garancije o javnom investiranju prate Sporazum. Vlada RH se mora posvetiti politici investicija zasnovanih na kreditima Vlade prije nego se oslanjanju na privatni sektor. Također očekujemo da Vlada Republike Hrvatske promovira javne investicije u energetsku infrastrukturu prije nego što se izvrši pritisak da je privatizacija jedini izlaz za energetiku u RH.
Umjesto modela Javno-privatno partnerstvo mi predlažemo Javno-javno partnerstvo (PUP) preko kojeg javna poduzeća pružaju svoju stručnost i iskustvo.
Moratorij na privatizaciju poduzeća za proizvodnju i distribuciju el. energije i plina. Potrebno je zaustavljanje privatizacije sve dok se ne obavi detaljna procjena pozitivnih i negativnih efekata, uspoređivanje javnih i privatnih rješenja s učešćem svih dioničara, uključujući radnike i njihove sindikate. Jedan mogući način je uspostavljanje Komisije za reviziju u koju se postavljenja vrše na osnovu preporuka različitih dioničara. Vlada RH treba preuzeti takvu obavezu tokom pregovora o Sporazumu.
Zadržati regulirane tarife za domaće korisnike. Predloženo otvaranje tržišta ne treba premašiti razinu iz prve faze unutrašnjeg tržišta EU gdje je samo oko 1/3 kompanija dobilo pravo da bira svog distributera, a domaći korisnici nisu. Prije poduzimanja daljih koraka treba obaviti neovisne revizije (ne treba se oslanjati samo na glavne izvještaje Europske komisije). Ovi paneli za reviziju trebaju uključiti sve dioničare kao i sindikate.
Donijeti obavezne standarde za pouzdanost.
Potrebni su demokratski propisi.
Protiv teža i dio sistema provjera treba da načini regulatore demokratskim i transparentnim. Sve informacije bi trebalo biti dostupne jer društvo ima interesa za slobodan protok komercijalnih informacija.
Regulatori bi također trebalo da imaju savjetodavne odbore koji uključuju predstavnike društva kao i sindikata. Vlade bi trebalo da se trude da uspostave građanske odvjetnike, grupe za zaštitu potrošača i druge mehanizme kao što je financijska podrška za kategorije sa niskim primanjima i ostale, kako bi bili u stanju da odigraju svoju ulogu u okviru kontrole.
Predsjednik
HRAVTSKOG ELEKTROGOSPODARSKOG SINDIKATA
Dubravko ČORAK
