Dubravko Čorak, predsjednik HES-a o tzv. Socijalnom memorandumu
Nužno jačanje socijalne dimenzije u Energetskoj zajednici
Europski socijalni partneri za Energetsku industriju (EURELECTRIC u ime poslodavaca i EPSU/EMCEF u ime sindikata, a Hrvatski elektrogospodarski sindikat – HES je član EPSU-a) u listopadu prošle godine u Beču dali su potporu potpisivanju Memoranduma o razumijevanju o socijalnim aspektima Europske energetske zajednice između Europske komisije i relevantnih vlada. Riječ je o pozitivnom iskoraku ka osiguravanju provedbe EU zakonodavstva iz područja energetike, a posebno internog tržišta električne energije i plina, koja mora biti usklađena sa socijalnom dimenzijom. O pojedinostima Memoranduma, značaju i perspektivama koje on otvara za socijalne partnere u budućnosti, pobliže smo saznali od predsjednika HES-a, Dubravka Čorka.
HEP Vjesnik: Što je povod donošenju tzv. Socijalnog memoranduma i što on znači za HEP?
Dubravko Čorak: Memorandum o razumijevanju o socijalnim aspektima Europske energetske zajednice sastavni je dio dokumenta koji definira postojanje Energetske zajednice Jugoistočne Europe. Svi sindikati udruženi u međunarodne sindikalne organizacije zahtijevali su da vlade i socijalni partneri, osim Sporazuma o energetskoj zajednici Jugoistočne Europe, prihvate i Socijalni memorandum kao njegov sastavni dio, što je i učinjeno. Danas većina zaposlenih u HEP-u na svim razinama, nije svjesna zahtjeva koji će se postaviti pred HEP. Ako govorimo o restrukturiranju, moramo znati da je to trajan proces i da on za nas nije završio, već naprotiv, tek započinje. Najvažniji elementi Memoranduma definiraju nužnost jačanja socijalne dimenzije u Energetskoj zajednici i priznaje se važnost socijalnog dijaloga na svim razinama. Osim toga, priznaje se potreba pružanja kvalitetnih, dostupnih i isplativih usluga koje će zadovoljiti potrebe svih građana – potrošača i poduzeća te promovirati interese potrošača.
HEP Vjesnik: Koje su najbolnije točke o kojima očekujete najintenzivnije pregovore?
Dubravko Čorak: U Hrvatskoj se često spominje socijalni dijalog, ali samo kao izričaj. Onakav socijalni dijalog kakav se provodi i konzumira u Europskoj uniji, u nas zapravo ne postoji. Istinski socijalni dijalog podrazumijeva jednakost partnera u dijalogu, prihvaćanje prijedloga i obrazloženja te preuzimanje odgovornosti za procese koji će se događati sa svim pozitivnim i negativnim učincima. Pitanje energetike i energetske budućnosti definiraju europske direktive, s kojima trebaju biti usklađeni nacionalni zakoni te se mora osigurati stručno vođenje sustava bez puno utjecaja politike. Ako dnevna politika bude sustavu nametala „stručnjake“ te čuvala socijalni mir cijenom energije i sputavala razvoj sektora, uzimajući u obzir sve naše specifičnosti, morali bi se zabrinuti. Najbolnije za sve nas bit će uvođenje internog tržišta električne energije i drugih EU zakona iz područja energetike, što će dovesti do daljnjeg procesa bolnog restrukturiranja i promjena za radnike i poslodavce, a posebno će utjecati na niskokvalificirane i ugrožene radnike. Osobito se naglašava predviđanje i upravljanje promjenama i socijalnim posljedicama, koje će nužno uslijediti nakon provedbe Sporazuma o formiranju Energetske zajednice. Socijalni memorandum o razumijevanju navodi da niskokvalificiranim i / ili starijim radnicima treba omogućiti i pružiti potporu kroz investiranje u ljudske potencijale i cijeloživotno učenje u skladu s lokalnim potrebama, njegujući mobilnost, promovirajući razvoj specifičnih usluga zapošljavanja, obuke i potpore. Da bi se osiguralo upravljanje promjenama, shvatili izazovi te predvidjele i obrađivale promjene – potrebno je pravodobno uključivanje socijalnih partnera u proces, kao i eventualno formiranje tijela koja će raditi na reformi energetskog sektora.
HEP Vjesnik: Što za sindikate konkretno znači ovakva razina udruživanja i djelovanja i koje izazove očekujete?
Dubravko Čorak: Na žalost, velika većina ljudi koji se bave sindikatom ne razumiju svoju ulogu , obveze i odgovornost. Današnji sindikalizam podrazumijeva puno učenja, dobru informiranost na svim razinama, međusobnu povezanost i financijska sredstva. Riječ je o globalnom procesu i nemoguće je ostati izoliran u svom dvorištu. Svi smo u tom globalnom okruženju toliko mali i nevažni da bez potpore međunarodnih sindikalnih partnera nemoguće je bilo što učiniti. HES, kao najveći sindikat u HEP-u je odavno prepoznao globalizacijske opasnosti i povezao se na međunarodnoj razini. Najnoviji izazov bilo je osnivanje Energetske zajednice Jugoistočne Europe. Usporedo s odlukama vlada p prihvaćanju Energetske zajednice, sindikati koji djeluju u tvrtkama koje čine Zajednicu osnovali su svoju Sindikalnu regionalnu mrežu Jugoistočne Europe, kao pandan poslodavcima. Ja sam kao predsjednik HES-a, jedini predstavnik sindikata iz Hrvatske u Izvršnom odboru Mreže. No, o funkcioniranju i aktivnostima Mreže nekom drugom prigodom. Uzimajući u obzir razvijenost ili bolje reći nerazvijenost socijalnog dijaloga, kao i razinu prava u državama članicama Zajednice, želimo i zahtijevamo jednaka prava koja imaju radnici u državama EU. Ta prava su definirana u sljedećim područjima: Fundamentalna prava radnika u skladu sa Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i socijalnih sloboda, Europskom socijalnom poveljom, Poveljom Zajednice o fundamentalnim socijalnim pravima radnika i Poveljom o fundamentalnim pravima Europske unije; Radna zakonodavstva – u odnosu na promoviranje boljih uvjeta rada i životnog standarda; Zdravlje i sigurnost na radu – u odnosu na unaprjeđenje radnog okruženja s obzirom na zdravlje i sigurnost radnika energetskog sektora; Jednake prilike – s fokusom na uvođenje, kada je potrebno, načela da muškarci i žene moraju primati jednaku plaću za jednaki posao. Tu se, između redaka, može se pročitati jasna poruka: pokušajmo svoje navike mijenjati prije nego što nam ih drugi budu imali namjeru mijenjati!
HEP Vjesnik: Mogu li se već sada odrediti smjer i brzina provođenja dijaloga – koji su sljedeći koraci?
Dubravko Čorak: Memorandumom se naglašava potreba da se, zajedno sa socijalnim partnerima, izrade konkretni socijalni akcijski planovi. Preporučeno je da se za socijalne akcijske planove odrede rokovi i da uskoro na raspolaganju imamo prve nacrte. Europska komisija i Sekretarijat europske Energetske zajednice bi mogli, temeljem ovog Memoranduma, izraditi indikativni popis pitanja koja je potrebno obraditi. Vlade i nacionalni socijalni partneri će odrediti prioritete. Europski socijalni partneri iz elektroenergetskog sektora naglašavaju svoju namjeru da u provedbi Memoranduma o razumijevanju pomognu socijalnim partnerima iz tog sektora u regiji, u skladu sa zajedničkom izjavom iz prosinca 2004. godine (Energetska zajednica Jugoistočne Europe, Europskom elektroenergetskom sektoru je potreban širi socijalni dijalog). Umjesto odgovora, na Vaše pitanje o daljnjim koracima odgovaram protupitanjem: vjerujete li da je top menadžment HEP-a upoznat s preuzetim obvezama poslodavca prema socijalnim partnerima? Ali, u nastojanjima približavanja Hrvatske EU, ovdje konkretno mislim na pregovore o Poglavlju 15. Energetika, koje je u tijeku, Europska komisija će osobito tražiti poštivanje socijalnog dijaloga.
HEP Vjesnik: Koja je uloga HES-a u tim promjenama? Jeste li se odredili prema načinu sudjelovanja?
Dubravko Čorak: Uloga HES-a značajna je već činjenicom da od samih početaka sudjelujemo u afirmaciji socijalne klauzule kao sastavnog dijela Sporazuma o energetskoj zajednici Jugoistočne Europe. Povrh toga, želimo biti dio Socijalnog foruma članstvom i djelovanjem u europskim sindikalnim središnjicama – PSI i EPSU, koji treba funkcionirati tako da će socijalni partneri, znači vlade, poslodavci i sindikati – razmatrati provedbu EU zakona iz područja energetike, kao i posljedice njihove provedbe. S obzirom na različite specifičnosti zemalja članica Energetske zajednice, a time i različita socijalna pitanja, potrebno je uključiti i druge aktere s autonomnim ovlastima za sklapanje Sporazuma. Očekujemo redovito održavanje sastanaka te mogućnost osnivanja radnih skupina Socijalnog foruma za sektore, primjerice, električna energija i plin ili za specifična pitanja poput primjene zakona iz socijalnog područja, rada na restrukturiranju ili promocije socijalnog dijaloga u pojedinim zemljama. U ovom procesu uspostave Energetske zajednice, za sindikate i radnike iznimno je važno provoditi nadzor provedbe raznih pitanja navedenih u Memorandumu, nadzor socijalnih akcijskih planova i razmjenu iskustava.
HEP Vjesnik: Koji su zajednički problemi sindikatima – partnerima, a koje su različitosti i specifičnosti Hrvatske u odnosu na druge?
Dubravko Čorak: Energetika, a samim tim i djelatnost kojom se bavi naša tvrtka – HEP, u većini zemalja je grana gospodarstva u kojoj politika nema preveliki utjecaj. Funkcionira se prema tržišnim načelima i pretežito se posluje s velikom dobiti, grade se vlastiti izvori kako bi se izbjegla ovisnost o energiji i traži se mogućnost širenja izvan vlastitih granica te na taj način jača uloga na ovom zemljopisnom području. Sindikati u tim državama sudjeluju u zajedničkim procesima, promičući interese tvrtke i radnika. U svemu ovomu što sam opisao za druge zemlje, tu je naša različitost. U nas je cijena električne energije, plina i toplinske energije isključivo političko pitanje, restrukturiranje tvrtke se provodi prema načelu „uzmi ili ostavi“, bez obzira na trajne posljedice i slično. Stoga, najvažnije odrednice u ponašanju sindikata u Hrvatskoj i HEP-u moraju se usmjeriti na napor kako bi se uvjerilo poslodavca i Vladu da se bez sindikata ne mogu provoditi isključivo politički potezi, koji će ugroziti funkcioniranje tvrtke sa svim negativnim posljedicama za radno pravni, socijalni i materijalni status zaposlenih. Sada je na nama da se iskažemo. Mogu tvrditi da je HES spreman za takve izazove.
Pripremio: Tomislav Šnidarić